O granicama u sjevernom Jadranu (1948.-2009.) s posebnim osvrtom na kronološki kartografski prikaz

Zvonko Gržetić (HHI); Vesna Barić Punda; Valerija Filipović (HHI);

Godina: 2010

Link:


Znanstveni skup Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Jadranskog zavoda Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora:Interesi Republike Hrvatske 

Morske granice mogu biti granice pojedinih morskih prostora država ili crte razgraničenja morskih i podmorskih prostora izmeñu država, kada se obale država nastavljaju jedna na drugu ili leže sučelice.

U ovome se radu analiziraju sve granice u sjevernom Jadranu, dakle granice pojedinih morskih i podmorskih prostora obalnih država, granice morskih područja izmeñu država te posebice sporna pitanja razgraničenja izmeñu Hrvatske i Slovenije koje su pregovore započele neposredno nakon osamostaljenja, ali još uvijek nisu postigle konačno rješenje.

Istraživanje polazi od 1948., kada je donijet prvi jugoslavenski propis, Zakon o obalnom moru Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kojim su prvi puta povučene ravne polazne crte duž hrvatskoga dijela Jadranskog mora (čl.3.) i odreñena širina teritorijalnoga mora bivše države od 6 milja (čl. 5.) i završava sa 2009., donošenjem službenog e-Atlasa okolja Slovenije u kojemu je slovenska granica na moru (vanjska granica teritorijalnoga mora) ucrtana ispred hrvatske obale. Kronološki je dat kartografski prikaz svih granica pojedinih morskih područja obalnih država u sjevernom Jadranu, utvrñene (povučene) granice morskih i podmorskih prostora izmeñu tih država, stajališta Hrvatske i Slovenije o spornom razgraničenju te karte njihovih jednostranih akata.