Hrvatski Jadran – Prirodna osnova kao temelj gospodarskog razvoja temeljenog na turizmu

Srećko Favro (HHI); Zvonko Gržetić (HHI); Katja Božić Fredotović;

Godina: 2010

Link: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=493329


HRVATSKI JADRAN – PRIRODNA OSNOVA KAO TEMELJ GOSPODARSKOG RAZVOJA TEMELJENOG NA TURIZMU GOSPODARKA REGIONALNA I TURYSTYKA IV MIEDZYNARODOWA KONFERENCJA NAUKOW Kielce,Poljska, 2010

 Bogatstvo reljefnih oblika, uvala, otoka i otočića, jedan je od privlačnih elemenata nautičko-turističke navigacije. Razvedena obala omogućuje zanimljivo krstarenje i pruža dobre prirodne zaklone. Jadransko more je duboko uvučeni zaljev Sredozemnog mora koji se pruža u smjeru SZ-JI. Istočna obala Jadranskog mora jedna je od najljepših i najrazvedenijih obala na Sredozemlju. Ovakav tip obale, prema konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda, pripada takozvanim arhipelaškim morima. U unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnome moru Republike Hrvatske nalazi se 1.246 otoka, otočića, hridi i grebena, po čemu je Hrvatska na drugom mjestu na Sredozemlju, iza Grčke. Duljina obalne crte hrvatskog dijela Jadrana iznosi 6.278 km, od čega 1.880 km otpada na obalu kopna, a 4.398 km na obalu otoka. Po razvedenosti, hrvatska obala je s koeficijentom 11, 10 na drugom mjestu na Sredozemlju, iza Grčke. U radu će se pružiti pregled hrvatskih primorskih županija, te ukazati na najznačajnija naselja i lokalitete u priobalju i na otocima. Uvažavajući specifičnosti i komparativne prednosti pojedinog područja ili arhipelaga dati će se pregled mogućnosti razvoja različitih oblika turizma. Ovakav pristup daje temelj za izradu lokalnih i županijskih planova održivog razvoja pojedinih područja temeljenog na djelatnostima koje na suvremen način valoriziraju povijesno prihvaćene vrijednosti prirodnog resursa.