Muzejsko-arhivski prostor Hrvatskoga hidrografskog instituta

Zvonko Gržetić (HHI); Pejo Bročić (HHI); Ivana Kordić (HHI); Emin Sarajlić (HHI);

Godina: 2010

Link:


2. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 6. savjetovanje Kartografija i geoinformacije; Opatija, 25-27. studenoga 2010; predavanje;

Hrvatski hidrografski institut Split (HHI) baštini 150-godišnju tradiciju organizirane hidrografske izmjere istočne obale Jadrana, što podrazumijeva osim hidrografske izmjere morskog i obalnog područja i oceanološka istraživanja, kontinuiranu nautičku službu te izradu nautičkih karata i publikacija, a sve radi ostvarenja osnovnog cilja – sigurnosti plovidbe.

Hidrografija kao grana primijenjene znanosti, bavi se izmjerom i opisom fizikalnih karakteristika navigacijskih dijelova Zemljine površine i od vitalne je važnosti za kvalitetno projektiranje i izradu pomorskih karata. Prva, na znanosti utemeljena hidrografska mjerenja na hrvatskoj obali Jadrana, izvršila je Francuska u doba Napoleona, pod rukovodstvom Charlesa Beautemps-Beaupréa (1766–1854), francuskog hidrografa i kartografa, inženjera pariškog Spremišta karata i planova, preteči kasnijeg francuskog Hidrografskog instituta. Rezultati njegova rada temelj su kasnijih sustavnih istraživanja Jadrana u cjelini, što je i dovelo do institucionalizacije te djelatnosti osnivanjem Hidrografskog zavoda u Trstu 1860. godine. Sljednik te ustanove je Hrvatski hidrografski institut u Splitu, koji ove godine obilježava 150. obljetnicu organizirane hidrografske djelatnosti na istočnoj obali Jadrana.

Kroz dugo razdoblje proizvodnje navigacijskih karata i publikacija, u HHI je izgrađen vrijedan arhiv vlastitih originala hidrografske izmjere, sondnih listova, te pomorskih karata u različitim mjerilima, i navigacijskih publikacija. U institutskom muzejskom prostoru sačuvani su instrumenti, uređaji i alati koji su bili u upotrebi u proteklom razdoblju, kao i vrijedni dokumenti, fotografije i povijesne karte, koji svjedoče o povijesnom razvoju Instituta i njegove djelatnosti.

Kako se hidrografska mjerenja i izrada karata danas obavljaju novim tehnologijama koje se u potpunosti primjenjuju u HHI, a sačuvan je instrumentarij za rad iz prošlih vremena, pokrenuta je zamisao o osnivanju muzeja HHI, da bi se sačuvala uspomena na bogato kartografsko i hidrografsko nasljeđe i u njemu prikazao tadašnji način hidrografske djelatnosti i izrade pomorskih karata. Postav muzeja, koji je u većem dijelu posvećen pomorskoj kartografiji, uključuje dio s povijesnim kartama, stare instrumente i alate, materijale i strojeve koji su se kroz povijest instituta upotrebljavali od hidrografske izmjere do konačnog proizvoda – pomorske karte. Tako su u muzeju izložene karte iz 17. stoljeća, atlas iz 1899., sondni listovi iz 1907., originalni rukopisi o istraživanju Jadranskog mora iz 1911., igle za graviranje, striping filmovi, stari tiskarski strojevi itd.

U posljednjih nekoliko godina, pored fizičke zaštite starih originala i karata, obavlja se sustavno skaniranje na kvalitetnom skaneru, obrada i pohranjivanje podataka u digitalnom obliku. U muzeju je planiran i interaktivni dio s mogućnosti pregledavanja starih karata, te gledanja starih video zapisa iz raznih izvora: tv emisija i terenskih snimaka. Pristup postavu muzeja bit će omogućen i preko mrežne stranice.

Muzej je smješten u zgradi Instituta, što daje odličnu mogućnost posjetiteljima, studentima i učenicima da na jednom mjestu upoznaju prošlost i sadašnjost hidrografskih i oceanografskih mjerenja i pomorsku kartografsku djelatnost.

Uređenje muzeja HHI je pri samom kraju, a njegovo službeno otvaranje predviđeno je za početak 2011. godine. To će se poklopiti s očekivanim ulaskom Republike Hrvatske u EU, a upravo u muzeju bit će na jednom mjestu sublimiran dio zajedničke povijesti hidrografske djelatnosti europskih naroda na ovim prostorima.

Ključne riječi: povijest hidrografske djelatnosti na Jadranu, muzej HHI