Mareografska postaja Rovinj

 

Postaja: Rovinj
Pozicija: 45°05′ N; 13°38′ E
Oprema: Thalimedes
Točnost: ---
Podaci: mjereno, prognozirano
Izmjereni maksimum: ---
Izmjereni minimum: ---
Početak mjerenja: ---
Osvježavanje podataka: dnevno 07:00

 

Odaberi postaju:


 
Prikaži:
Mjerene i prognozirane  Mjerene  Prognozirane 
Referentna nula:
Mareografska nula  Hidrografska nula  Geodetska nula  Srednja razina mora 

Vremena i visine visokih i niskih vodaDatum
Datum Vrijeme Visina Vrsta ekstrema
18. 11. 2019. 02:07 1.162 HW
18. 11. 2019. 07:07 1.038 LW
18. 11. 2019. 11:50 1.139 HW
18. 11. 2019. 19:32 0.695 LW
19. 11. 2019. 03:31 1.19 HW
19. 11. 2019. 09:41 1.017 LW
19. 11. 2019. 13:21 1.057 HW
19. 11. 2019. 20:48 0.738 LW
19. 11. 2019. 22:11 - M4
20. 11. 2019. 04:38 1.236 HW
20. 11. 2019. 11:28 0.933 LW
20. 11. 2019. 15:51 1.02 HW
20. 11. 2019. 22:08 0.764 LW
21. 11. 2019. 05:29 1.286 HW
21. 11. 2019. 12:20 0.836 LW
21. 11. 2019. 17:36 1.046 HW
21. 11. 2019. 23:16 0.776 LW
22. 11. 2019. 06:10 1.332 HW
22. 11. 2019. 13:00 0.744 LW
22. 11. 2019. 18:45 1.091 HW
23. 11. 2019. 00:11 0.785 LW
23. 11. 2019. 06:46 1.37 HW
23. 11. 2019. 13:37 0.662 LW
23. 11. 2019. 19:38 1.136 HW
24. 11. 2019. 00:58 0.798 LW
24. 11. 2019. 07:20 1.395 HW
24. 11. 2019. 14:12 0.596 LW
24. 11. 2019. 20:25 1.171 HW

Metoda prognoze

Prognozirana vremena nastupa i visine visokih i niskih voda za 8 glavnih luka izračunana su po harmoničkom postupku iz 7 glavnih komponenata morskih mijena. Harmoničke konstante za luke Rovinj, Bakar, Split i Dubrovnik određene su iz kontinuiranog niza mareografskih registracija od 18.6 godina (Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5 – HVRS71). Za luke Mali Lošinj, Vis i Ploče harmoničke konstante određene su iz višegodišnjeg kontinuiranog niza mareografskih registracija. Za luku Zadar harmoničke konstante određene su iz niza mareografskih registracija od 18.6 godina (2003.5 ± 9.3 godine).

Vrijeme

Vrijeme nastupa visokih i niskih voda je srednjoeuropsko vrijeme (SEV = UTC + 1h). Kada je na snazi "ljetno vrijeme" treba dodati 1 sat prognoziranom vremenu.

Visine

Prognozirane visine visokih i niskih voda su u centimetrima iznad razine hidrografske nule. Hidrografska nula je razina mora u odnosu na koju su prikazane dubine na pomorskim kartama izdanja Hrvatskog hidrografskog instituta.

Morske mijene na istočnoj obali Jadrana mješovitog su tipa s izraženim nejednakostima u visini. Hidrografska nula definirana je kao ploha geoida koja je određena srednjom razinom nižih niskih voda živih morskih mijena na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5, koja se naziva "Hrvatski referentni sustav dubina mora za epohu 1971.5 - HRSDM71". Ona je određena kao srednjak nižih niskih voda na dane sizigija iz istog niza mareografskih registracija iz kojeg je određena i srednja razina mora.

Meteorološki utjecaji na morske mijene

Podaci u tablicama izračunani su za meteorološke uvjete bez vjetra i s barometarskim tlakom zraka od 1013 hPa. Promjenom meteoroloških uvjeta nastaju razlike između stvarnih podataka morskih mijena i prognoziranih. Razlike su uglavnom uzrokovane jakim i dugim puhanjem vjetrova i neobično visokim ili niskim barometarskim tlakom zraka. Pri nižem barometarskom tlaku razina mora će se uzdizati, a pri višem će se spuštati. Promjena visine razine mora uzrokovana promjenom tlaka zraka ne prelazi visinu od 30 cm, ali kad je razina mora u uzdizanju ili spuštanju zbog jakog vjetra, utjecaj tlaka može biti značajan.

Utjecaj vjetra na kolebanje razine mora je različit i zavisi od reljefa područja, smjera, brzine i trajanja vjetra. Na istočnoj obali Jadrana vjetrovi koji pušu s obale snizuju a vjetrovi koji pušu s mora povisuju razinu mora.

 

Publikacija "Tablice morskih mijena - Jadransko more - istočna obala"

Službena publikacija "Tablice morskih mijena - Jadransko more - istočna obala" se izdaje svake godine. Tablice morskih mijena izdaju se od 1974. godine. Tiskaju se dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sadržaj publikacije:

  • Položaj luka (mareografskih postaja) na istočnoj obali Jadrana za koje su prognozirana vremena nastupa visokih i niskih voda za svaki dan u godini prikazan je na unutrašnjoj prednjoj korici. Izrazi "Glavna luka" i "Sporedna luka" ne odnose se na geografski položaj, veličinu ili važnost navedenih luka.

  • U prvom dijelu (DIO I) navedeni su opći podaci i harmoničke konstante za 8 glavnih luka te prognozirana vremena nastupa i visine visokih i niskih voda za svaki dan u godini.

  • U drugom dijelu (DIO II) su popravci vremena i visina te ostale potrebne konstante za određivanje vremena nastupa i visine visokih i niskih voda za 9 sporednih luka na istočnoj obali Jadrana.

  • Na kraju publikacije je kalendar Mjesečevih mijena i hrvatsko-englesko objašnjenje svih korištenih oznaka i kratica.